1


DERMATOLOGIJA



Problemi sa kožom pasa i mačaka su čest razlog posjete veterinaru. Smatra se da 20-75% slučajeva koji se prezentuju u svakodnevnoj veterinarskoj praksi malih životinja posjeduju neki dermatološki problem.

PAR RIJEČI O ALERGIJAMA

Postoji više vrsta alergija kojima su podložni psi i mačke. U ovom članku ćemo govoriti samo o dvije koje su i najznačajnije za naše krznene prijatelje.

ATOPIJA

Na prvom mjestu najznačajnija i najteža za kontrolu je atopija. To je nasledna predispozicija ka preosjetljivosti na alergene u okolini. Najznačajniji način ulaska alergena koji izazivaju ovaj tip alergije u životinjsko tijelo je kroz kožu i inhalacionim putem (putem udisanja). Dok manje količine alergena dospijevaju kroz digestivni sistem.

Prvi znaci se najčešće javljaju od prve do treće godine života međutim mogu se javiti i ranije i kasnije (kod štenadi mlađih od 6 mjeseci kao i kod starijih pasa preko 10 godina života). Iako se alergija može manifestovati kod svih rasa pasa najčešće su pogođeni psi bijele dlake (maltezeri,pudle,bul terijeri,dogo argentino,samojed, bijeli zapadno škotski terijer..), bokseri, zlatni retriveri, labradori, šar pej, šnauceri...

Za razliku od ljudi kod kojih se atopija ispoljava kijanjem,suzenjem, otokom lica, ruku kod pasa i mačaka se ona manifestuje češanjem koje je osnovni simptom ove bolesti. Kasnije u toku napredovanja bolesti usled češanja i preosjetljivosti kože javljaju se upale ušiju i rane na koži (pretežno po glavi, prednjim nogama, pazušnoj i ingvinalnoj regiji, iznad i ispod repa) koje se dodatno mogu zakomplikovati bakterijskom ili gljivičnom infekcijom kože, gubitkom dlake, lihenifikacijom (otvrdnjavanjem kože od konstantnog povređivanja češanjem), bojenjem dlake pljuvačkom (od grickanja i lizanja regije) isl. 

Vaš veterinar će postaviti dijagnozu na osnovu pregleda i anamneze a ukoliko to bude potrebno uradiće skarifikat ili bris kože. Nakon dobijene dijagnoze veterinar će savjetovati testiranje na alergije da bi se otkrio uzrok simptoma. Slijedi spisak najčešćih alergena kod pasa i savjet kako smanjiti izlaganje istima:

-kućna prašina          držati ljubimca van sobe u toku i par sati nakon usisavanja

-kućne grinje            koristiti plastični pokrivač preko krevetića ljubimca
                               prati dušeke na kojima spava ljubimac vrelom vodom
                               izbjegavati plišane i punjene igračke
                               držati ljubimca u prostorije bez tepiha
                               držati klima uređaj upaljen tokom toplih dana

-buđ                        ne držati ljubimca u podrumu
                               držati ljubimca u kući u toku košenja travnjaka i izbjegavati pokošena mjesta
                               čistiti i dezinfikovati aparate za vlaženje vazduha
                               koristiti aparate za uklanjanje viška vlage iz vazduha
                               čuvati granuliranu hranu za pse na suvom mjestu
                               ne postavljati veliki broj kućnih biljaka u prostoriji u kojoj boravi ljubimac

-polen                      držati alergične pse podalje od livada i poljana
                               održavati travu ispred kuće/stana kratkom
                               isprati slatkom vodom ili prebrisati mokrim peškirom psa nakon boravka u travi
                               držati ljubimce u kući u periodu kada je polenska aktivnost najjača (kasno proljeće do kasne jeseni)

-buve                      psi sa alergijama ne smiju ih imati, preporučuje se mjesečno stavljanje dugotrajnih preparata za kontrolu                                    buva kao i prskanje prostora u kome borave životinje sredstvima protiv buva

Tretman alergija se sastoji u smanjenju preosjetljivosti kože koje će dovesti do prestanka češanja i rješenja za sve ostale prateće simptome. Ovo se najprije postiže ljekovima koje će Vaš veterinar prepisati Vašem ljubimcu. Zavisno od jačine alergije veterinar će Vam savjetovati kako da dozirate i kada da mjenjate dozu lijeka. Imunizacija protiv alergena je jedna od opcija koje mogu pomoći Vašem psu/maci. Nakon testiranja na alergije može se pristupiti ovoj metodi smanjenja simptoma alergije. Radi se o sedmičnom ubrizgavanju malih doza alergena na koje je životinja alergična ispod kože u cilju imunizacije (sticanja otpornosti) na taj alergen. Iako je ova metoda najdirektnija ona je ujedno i slabo efikasna: uspješnost terapije se kreće od 30-70 % u naboljem slučaju. Uz osnovnu terapiju preporučuje se dodavanje suplemenata ishrani koji će ojačati kožnu barijeru u borbi protiv alergena. Na tržištu postoje razni preparati sa esencijalnim masnim kiselinama i vitaminima kao i ulja koja se mogu koristiti u cilju jačanja odbrane kože. Takođe postoje hrane specijalno formulisane za dermatološke probleme pasa i mačaka, hipoalergijske hrane koje ishranjuju kožu i dlaku bolje od običnih. Topikalni preparati (šamponi, kupke, spot on preparati za njegu kože i dlake, sprejevi ) se takođe preporučuju.

O korišćenju svakog od ovih preparata najprije se konsultujte sa Vašim veterinarom koji će Vas uputiti kako na najbolje iskoristite dostupne preparate da biste svom ljubimcu sa alergijom omogućili što ugodniji život.


ALERGIJA NA HRANU

Ovo je druga najznačajnija alergija kod pasa i lakša je za kontrolisanje. Genetska predispozicija ka ovoj alergiji nije toliko značajna ali treba napomenuti da se može javiti udruženo sa atopijom. Kao i kod atopije, kod alergije na hranu je glavni simptom češanje i posledična stanja koje ono donosi sa sobom (rane na koži, upale uha itd.). Pored češanja mogu se javiti i gastrointestinalni problemi kao što su povraćanje i dijareja.

Jedini način da se razlikuje između atopije i alergije na hranu je putem terapije i eliminacione dijete. Vaš veterinar će Vam savjetovati protokol terapije da bi se postavila sumnja na alergiju na hranu. Kada je postavljena sumnja na alergiju na hranu veterinar će Vam savjetovati koju hranu da uzmete za Vašeg ljubimca u prvom periodu koja će biti priprema za eliminacionu dijetu.

Treba se odlučiti za neku od komercijalnih granula dostupnih za kontrolu alergije. Cilj hipoalergijskih hrana formulisanih za tretman alergija na hranu je da smanji netoleranciju na proteine iz hrane tako što će pružiti specijalno obrađen proteinski obrok od tipa proteina (živinsko meso, jagnjetina, plava riba) koje Vaš ljubimac nema često u ponudi ili nije nikada jeo. Takođe i biljne namirnice koje se koriste za proizvodnju hipoalergijske hrane spadaju u one koje ne izazivaju lučenje hemikalija odgovornih za nastanak alergije. Hipoalergijski obrok možete i Vi spremiti kod kuće ali uglavnom kućni obroci nisu dovoljno dobro izbalansirani za dnevne potrebe psa/mačke zbog čega je komercijalna dijeta bolja opcija. Hipoalergijske dijete se treba pridržavati veoma strogo. Prestanak gastrointestinalnih simptoma i/ili češanja se može očekivati za par dana ali najčešće se desi poslije mjesec ili dva korišćenja hipoalergijske hrane. Zbog te činjenice je bitno pridržavati se dijete i ne davati psu/maci da jede ništa drugo (uključujući keksiće, grickalice, hranu kolju je prije jeo/la, voće, slatkiše,hleb isl.) osim hipoalergijske hrane. Samo jedan zalogaj druge hrane može da pokvari pripremu za eliminacionu dijetu.

Nakon prestanka simptoma počinje se sa eliminacijonom (tj. provokacionom) dijetom koja podrazumjeva sedmično uvođenje jednog novog hraniva (npr. jedne sedmice svinjsko meso, druge sedmice banana itd). Poslije uvođenja novog hraniva posmatra se da li je ljubimac počeo da se češe. Ukoliko jeste to hranivo se pridodaje spisku hrane koja izaziva alergiju i treba je izbjegavati. U slučaju da nema češanja i drugih znaka alergije dotična hrana se stavlja na spisak poželjne hrane. Cilj ove dijete je da se utvrdi na šta je ljubimac alergičan i da se sastavi spisak namirnica koje može da jede. Nakon par sedmica kada se utvrdi bar jedan ili dva izvora proteina i jedan ili dva izvora ugljenih hidrata na koje ljubimac nije alergičan može se prestati sa hipoalergijskom hranom i preći na komercijalnu hranu koja sadrži namirnice koje ne izazivaju alergiju. Tada se takođe mogu početi uvoditi i poslastice ukoliko ljubimac na njih ne bude imao negativne reakcije. 

Alergija na hranu zahtijeva par mjeseci truda dok traje eliminaciona dijeta ali je dugoročno povoljnija od atopije. Nema potrebe da se medikametozno rješava jer je dovoljno sastaviti spisak namirnica koje pas može da jede bez nuspojava a ostale da se izbjegavaju. Time se dugoročno riješava problem. 

Posavjetujte se sa Vašim veterinarom ukoliko primjetite neki od simptoma alergije i on će Vam pomoći da se izborite sa ovim stresnim problemom.